aIgham 32:32; Ro 10:1
bMbnp 17:2, 28:14+; Igham 4:22, 19:5
cMt 1:1+; Yo 1:1; Ro 1:3+, 11:28
dYo 8:39+; Ro 2:28+
eMbnp 21:12
fGa 3:29, 4:23,28
gMbnp 18:10,14
hMbnp 25:23
iRo 8:29+; Ep 2:8
jMal 1:2+
kLo 32:4; Mbo 92:15
lIgham 33:19
mEp 2:8+; 2Tim 1:9; Tit 3:5
nIgham 9:16
oIgham 4:21, 7:3; Yo 12:40; Ro 11:25
pIs 45:9, 64:8
q2Tim 2:20
rHos 2:23; 1Pe 2:10
sHos 1:10
tMbnp 22:17; Is 10:22+; Ro 11:5
uIs 1:9
vRo 1:16+, 3:22, 4:5; Ga 2:16; Pil 3:9
wRo 10:2+, 11:7; Ga 5:4
xLu 2:34; 1Kor 1:23
yMbo 118:22; Is 8:14, 28:16; Pe 2:6+

Romans 9

Paulus lolo ipataŋan kat pa yes Israela to tighur ila to Krisi maau

1Saveeŋ to you naghaze nasavia, nene kaarom maau. Nene saveeŋ onoon, ve nasavia toman lolog. Pasa, you tamtoghon to Krisi. Ve Avuvu Patabuaŋ to ighamgham pooz payou ne, ye igham ghou nayamaan taug naghaze saveeŋ tonene, nene onoon moghon. 2Sawa isob, you naneep toman lolog ipataŋan kat ve nataŋtaŋ pa yes Israela. Pasa, yes tamtoghon tiou, ve pughu tiei ee moghon. Tovenen lolog iyaryaaŋ kat naghaze Maaron igham mulin di, ghoro poia. Ighaze Maaron irau ipaghau mbalmbali toni padi, ve ighuri iza tiou, nene poia moghon. Onoon kat, ighaze ataam ite paam ineep maau, you irau nayokia taug ve Maaron irab motin ghou pa Krisi ve nalaleg, leso nauul di. a

4Yes Israela, Maaron igham mbeb popoiadi naol padi. Ye igham di tinim ndinatu. Ve muuŋ, inepneep ila lolodi, ve ipatooŋ tapiri ve poia toni padi. Pae katindi, Maaron imbua saveeŋ toman di, leso tilup di tinim ee moghon. Yes to tigham tutuuŋ toni. Ve Maaron ipatooŋ suŋuuŋ ŋgara padi leso titaghoni ila rumai lolo, ve imbua saveeŋ toman di pa mbeb naol. b

5Yes tivot ila to nditimbudi Abaram, Isak, ve Yakop. Ve siŋ todi tonowen iseeŋga inim inim le aazne Krisi ivot ila todi. Krisi, ye Maaron, ve mbeb tisob tineep ila ye samba. Tovenen iit irau tapait iza pa poia toni itaghoni taghoni gha ila. Onoon. c

Abaram papaghu toni pida, yes Israela kat. Ve pida maau

6Onoon, aazne Israela katindi tighur ila to Krisi maau. Tovenen pale tasaav vena pa saveeŋ to Maaron imbua toman nditimbudi? Saveeŋ tonowen inim yaghur sorok? Maau. Pasa, tamtoghon to tivot ila to yes Israela, tisob tinim Israela kat maau. d

7Ve Abaram papaghu toni tovene paam. Yes to tivot ila to Abaram, tisob tinim papaghu toni kat maau. Pasa, muuŋ, Maaron isaav pa Abaram ighaze:

“Papaghu tiom kat pale tivot ila to natum Isak moghon.” e
8Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: Yes to tivot ila siŋ to Abaram, tisob tinim Maaron ndinatu maau. Yes to tivot titaghon saveeŋ mbuaaŋ toni, nene yes moghon to ye ighita di ighaze ye ndinatu. f

9Pasa muuŋ, Maaron imbua saveeŋ toman Abaram ighaze:

“Sawa tonene ighaze ivot muul pa ndaman muri, you pale namuul nanim. Ve sawa to navot sone, azuwam Sara pale ipoop lem natum tamoot.” g

Maaron isia tamtoghon tinim le itaghon tau lolo

10Ve tonene moghon maau. Matamim iŋgal imuul ila pa timbumai Isak ve azuwa Rebeka paam. Rebeka ipoop booga ru. 11Sawa to ipoop ndinatu ru tonowen sone, Maaron isaav pani ighaze:

“Muri, natum aidaba pale inim mbesooŋa pa ŋgeu muria.” h
Sawa to Maaron isavia saveeŋ tonene, ndipain ru tonenen tigham ŋgar poia eta, ma ŋgar samia eta sone. Maaron igham ŋgar tonene, leso ipatooŋ ataam to ye isia le tamtoghon. Pasa, ighaze ye isia tamtoghon eta inim le, nene pughu ineep ila tamtoghon tonenen tau ŋgar toni, ma uraat toni eta ne maau. Maaron itaghon tau lolo ve ŋgar toni, ve igham tamtoghon tonenen inim le. i

13Ve Maaron saveeŋ toni waaro ite isavia ŋgar raraate moghon. Ighaze:

“You lolog pa Yakop ve naghami pa uraat tiou. Ve Esau, you matag ila pani maau. Napuli ineep.” j
14Ighaze tovene, pale tasaav vena? Maaron ŋgar toni deŋia maau? Tagham ŋgar tovene malep. k

15Pasa aghita. Muuŋ, Maaron isaav pa Mose ighaze:

“Ŋgar to lolog isamin tamtoghon, nene ineep to you taug. Ighaze ateg waaro tamtoghon eta ve naghaze nareu sosor toni, nene pale nagham tovene. Tamtoghon to ighaze lolog isamini ve lolog pa nauuli, nene pale nauuli.” l
16Tovenen Maaron ighita tamtoghon lolodi ve ŋgar to tizuaria di pani, ve igham di tinim le ne maau. Ighaze lolo isamin tamtoghon eta, ve isia inim le, ye itaghon tau lolo. m

17Ve Maaron aliŋa waaro ite to timbooda, isaav tovene: Muuŋ, Maaron isaav pa kinik to yes Isipa ighaze:

“You taug naghur ghom unum kinik, leso unum ataam pa napatooŋ tapirig ivot ighazooŋ, ve muri tivotia varug irau taan isob.” n
18Tovenen Maaron itataghon tau lolo. Ighaze lolo pa iuul tamtoghon eta, nene pale lolo isamini ve ireu sosor toni. Ve ighaze lolo pa igham tamtoghon eta ŋgar toni iyaryaaŋ kat leso izoor ye aliŋa, ye irau igham tovene paam. o

Mbalmbali to Maaron ve poia toni

19Tamtoghon tiam eta pale ighason ghou ighaze: “Wai, ighaze Maaron ighamgham tovene, pughu vena to ye ighaze iit leed sosor pa ŋgar toit samsamia? Ighaze ye lolo pa ŋgar eta ivot, sei irau izoora?”

20Ve you pale napamuul ghasoniiŋ toni tovene: “Yom sa ŋgeu to ughaze urere Maaron pa ŋgar toni? Vena, uur eta irau isaav pa tamtoghon to igharaata ighaze: ‘Pughu vena to yom ugharaat ghou tovene?’” Nene maau. p

21Tamtoghon to gharatooŋ uur ighagharaat di itaghon tau lolo. Pasa, ye iza pa uraat tonowen. Tovenen ye irau igham taan ndouŋ eez inim, ve igharaat pida inim uur poia kat, leso ineep pa uraat tintina. Ve pida, ye igharaata inim uur to ineep pa uraat soroksorok. q

22Maaron ighamgham tovene paam. Ye ighaze ipaghazoŋan tamtoghon pa tapiri, ve ipatooŋ mbalmbali toni pa ŋgar samia. Tauto ighur tamtoghon pida, leso mbalmbali toni iza todi ve tilaledi. Eemoghon ye iwaghamun di rikia maau. Itatan ate, ve isasaŋan di. 23Ve ye ighaze ipaghazoŋan tamtoghon pa iza tiina ve poia toni paam. Tauto tamtoghon pida, ye ighur di, leso lolo isamin di ve igham di tila tineep tomani ila ŋguruba lolo. 24Nene nasavia iit to Maaron ipoi ghiit tanim le. Iit Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam. 25Saveeŋa, propet Hosea isavia muuŋ wa. Ighaze:

“Yes to tamtoghon tiou maau, you pale nawaat di naghaze ‘tamtoghon tiou.’ Ve yes to muuŋ lolog padi maau, you pale nasaav padi naghaze: ‘You lolog payam kat.’ r
26Ve ndug to muuŋ tamtoghon tineep pani, ve Maaron isaav padi ighaze: ‘Yam tamtoghon tiou maau,’ ndug tonowen tamtoghona, to pale tiwaat di tighaze Maaron mata yaryaara ndinatu.” s
27Isaia paam ivotia saveeŋ iŋarua yes Israela ighaze:

“Onoon, yes Israela, tamtoghon todi ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tinimale magargaar to te. Eemoghon tamtoghon todi to you pale nagham mulin di, yes ival maau. Eŋaeŋa moghon.” t
28Pasa, Maaron irau isaŋan maau. Atia to ye ighaze ighuri pa tamtoghon to taan, ye pale igham uraata rikia moghon, ve ighuri isob iza todi. 29Nene itaghon saveeŋ waaro ite to muuŋ propet Isaia ivotia. Ighaze:

“Inimale Maaron ariaŋa ighurghur tamtoghon toit pida maau, tone iit tasob talaleed tanimale yes Sodoma ve Gomora.” u

Yes Israela tiyel pa ataam to ghurla

30Tovenen pale tasaav vena? Ndug ndug to muuŋ tizuaria di pa tineep deŋiadi ila Maaron mata maau, tauto aazne tighur ila to Krisi, ve ye igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata wa. v

31Eemoghon yes Yuda to tizuaria di tighaze le titaghon katin tutuuŋ to Mose, leso tineep deŋiadi ila Maaron mata, nene yes titoova le tiraua maau. w

32Pasa, lolodi pa titaghon ataam to ghurla maau, ve tighaze uraat ve ŋgar popoia to tighamgham di, nene pale igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata. Tauto tinim tamtoghon to itut aghe ila yaam, ve itap izi. x

33Ŋgar to tighami, saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Isaav tovene:

“Aghita. You naghur yaam eez ineep izi lolooz Zion.
Yaam tonowen, tamtoghon pida pale titut aghedi ila, ve titap tizi.
Eemoghon tamtoghon tisob to tighur ila toni, nene pale tighita ghurla todi anoŋa. Eta irau ighur mata pani sorok ve maya ne maau.” y
Copyright information for TUCO